Нема барања само Бугарија- Хрватската академија на науките и уметностите испрати список со барања до хрватската влада за БиХ, Црна Гора и Србија

/

Во последно време набљудуваме обиди да се наметне чувство на вина кај бугарското општество во однос на ветото за Република Северна Македонија за почеток на преговорите за пристапување во ЕУ. Без оглед на аргументите кои се во прилог на лобирањето за европска интеграција на РС Македонија, вклучително и постојано повторуваната невистина дека Бугарија не го признава македонскиот идентитет и јазик, бугарските државни раководители, политичари, научници, јавни личности, новинари и невладини активисти мора да имаат на ум дека ова е борба да се зачува БУГАРСКИОТ ИДЕНТИТЕТ на Бугарите.

Во документот насловен Придонес кон заштитата на хрватските национални интереси во преговорите на Република Хрватска со Босна и Херцеговина, Црна Гора и Србија за нивното пристапување во ЕУ, Хрватската академија на науките и уметностите ја повикува хрватската влада да наметне услови за три земји кандидати за влез во ЕУ, при што заштитата на правата на Хрватите кои живеат таму е најважна. Се предлага и блокирање на Србија доколку официјален Белград не исполни 14 услови. На прво место, ова е откажување од „големосрпската пропаганда“ и прекин на непријателството кон Хрватска и прогонот на хрватските граѓани. Ова специјално за БГНЕС го откри надворешнополитичкиот аналитичар Детелин Димитров.

Ви ги пренесуваме барањата на Хрватската академија на науките и уметностите до БиХ, Црна Гора и Србија во оригинал на хрватски јазик:

PRILOZI ZA ZAŠTITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU



BOSNA I HERCEGOVINA

  • Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otočići Veli i Mali školj te Ponta Klek); saniranje odlagališta otpada u području Neuma, potreba osuvremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (zaštita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja čišćenja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; zaštita voda rijeke Neretve – onemogućiti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost sadašnjeg stanja rasutog tereta u luci Ploče – fine čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu.
  • Aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda.
  • Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i  Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.
  • Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.
  • Osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – hrvatsko-mađarska granica (koridorska ekstenzija Jadran – Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša te provedba mjera za ublažavanje klimatskih promjena i mjera u području okoliša i održivog razvoja.
  • Upozoriti na gledišta iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na područjima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima žive pretežno Hrvati; problem zagađenja okoliša zbog korištenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja ugljena oko 5 x 106 tona).
  • Smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na zaštitu okoliša – HE Foča, HE Buk Bijela, He Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), što dovodi u pitanje zaštitu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE Čapljina na Neretvi.

CRNA GORA

  • Tražiti zagarantirane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore; potpora prijedlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom UNESCO-u; podržati Zaključke sa znanstvenog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u svibnju 2021. održan u Zagrebu.
  • Konačno odrediti kopnenu granicu (otočić Lastavica s tvrđavom Mamula, a osobito razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske; Crna Gora mora potpuno i odgovorno gospodariti plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih otoka; suzdržavanje Crne Gore u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljikovodika u dubljem dijelu Južnojadranske kotline.
  • Aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava hrvatske manjine; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.
  • Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama.
  • U Jadranskom bi moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u suglasju sa stavovima iz Glasgowa te obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje – određena iskustva u suradnji u prošlosti te utjecaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značenja; obratiti pozornost na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom i dr., s obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema sjeveru i dolaze u naš dio Jadrana; smanjiti negativan utjecaj na okoliš TE Pljevlja snage 210 MW.

SRBIJA

  • Prestati s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande (pitanje Bunjevaca, jezika, jasenovački mit, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i dr.).
  • Razgraničenje na Dunavu – u procesu mirne reintegracije pogrešno je određena granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije koja je uvijek bila definirana i određena sredinom prirodnog toka Dunava od njegova ulaska u Hrvatsku na granici s Republikom Mađarskom do njegova izlaska iz Hrvatske na granici sa Srbijom; aktualiziranje neodgodivog povratka hrvatskoga katastarskog teritorija te Šarengradske ade pod suverenitet hrvatske države (na području Šarengradske ade nalaze se izuzetno vrijedni i rijetki agroekosustavi i ekosustavi močvarnih područja s iznimnom biološkom raznolikosti, a u poljoprivredi se primjenjuje u Europi jedinstven sustav uzgoja stoke bez gospodara koja živi u Šarengradu).
  • Aktualiziranje potrebe poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, osigurati Hrvatima slobodno političko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava srpskoj manjini s paritetom u financiranju djelovanja.
  • Stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.
  • Potreba definiranja položaja Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj: pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba imati punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju brinući se za vjerski život manjine, ali recipročno na razini koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterizirati političkim djelovanjem.
  • Inzistirati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata (vratiti arhiv Nezavisne Države Hrvatske, arhiv JNA o križnim putovima i logorima, o hrvatskom proljeću itd.) i sve što je relevantno za povijest Hrvata na hrvatskom etničkom prostoru i šire.
  • Vratiti dokumentaciju odnesenu iz Vukovarske bolnice.
  • Otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihova dostojnog ukopa.
  • Inzistirati na dostavi podataka o svim zatočenim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zatočenicima srpskih logora, uz odgovarajuće dozvole simboličnog obilježavanja mjesta takvih stradanja diljem Srbije.
  • Priznati hrvatski etnički integritet Bunjevcima u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU o tzv. „bunjevačkom jeziku“ od 8. ožujka 2021. Tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici jer bi se to moglo shvatiti kao dio političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskoga nacionalnog identiteta Bunjevaca.
  • Na svim razinama Srbije javno i nedvosmisleno priznanje hrvatskoga jezika kao posebnog i neovisnog standardnog jezika, jednog od službenih jezika Europske unije u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU od 11. listopada 2021. To se posebno odnosi na obrazovni sustav u Srbiji gdje se hrvatski jezik lažno prikazuje kao srpski jezik koji se samo naziva hrvatskim imenom.
  • Odricanje od svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti (osobito dubrovačke), od strane kulturnih i drugih institucija Republike Srbije.
  • Priznati agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, osobito na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnesenog kulturnog blaga, sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za počinjena zla.
  • Odrediti se prema smjernicama iz Glasgowa. Ukazati na proizvodnju litija koja uzrokuje zagađenje kako u proizvodnji, tako i u primjeni u praksi, posebno u tvornicama električnih baterija. Srbija raspolaže s više od 10% svjetskih zaliha litija. Navesti problem TE Kolubara, koja se u pogonu koristi ugljenom.

Претходна статија

Сомневања за заболен од мајмунски сипаници во Косово, примероци испратени на испитување во СЗО

Следна статија

Џамбазки ќе ги информира европските институции за палењето на клубот на КЦ „Иван Михајлов“ во Битола

Најново од Вести